Naselje Voltino i “Končar”: Suživot kroz desetljeća

Jučer sam vam napisao nekoliko riječi o Gaboškoj ulici, koja je, silom prilika, stješnjena između “Končareva” tvorničkog kruga i Golikove ulice. A danas ću, zajedno sa vama, otputovati u prošlost i pogledati kako je to područje izgledalo tokom posljednjih 70-tak godina. Na žalost, nemam starih planova koji bi pokrivali to područje prije 1945. (kada predjeli zapadno od potoka Črnomerca još nisu administrativno pripadali gradu Zagrebu) niti tokom kasnih 60-tih i 70-tih, no pogledajmo što se metodama “kartoarheologije” može iščitati iz tri stara plana grada, iz 1949., 1958. i 1961. godine, i usporedimo to sa dašanjim stanjem.

Zanimljivo je da je na internetu zapanjujuće malo podataka o povijesti tvrtke “Končar”. Za razliku od Trešnjevačkih tvornica i skladišta “prvog vala” koje su nastale prije Prvog svjetskog rata i između dva svjetska rata i koje su bile smještene u blizini pruge , “Končar” te “Nikola Tesla”, dva tvornička giganta koji su nastali nakon završetka Drugog svjetskog rata, se ne nalaze tik uz željezničku prugu koja je nekad bila neophodan preduvjet za industriju bilo koje vrste. Obje su firme stjecajem okolnosti nastale usred stambenih područja i “Nikola Tesla” nikad nije imala željeznički priključak, dok je “Končar” dobio priključak preko jednog od nekoliko tvorničkih kolosijeka koji se granaju od Črnomeračke (zapadne) strane Zapadnog kolodvora.

Prema dostupnim podacima (vidi OVDJE i http://www.croatianhistory.net/etf/bosanac_tomo.html), na mjestu današnjeg “Končara” (čini se na njegovom sjeveroistočnom dijelu) su se nalazili prostori tadašnjeg “Siemensa” i iz njih je 1945. počeo život nove tvornice. Iz planova iz 1949. i 1958. vidljivo je da se u njenoj okolini nalazi cijelo jedno naselje koje danas ne postoji odnosno koje je “Končar” tokom godina progutao.

Usporedimo sad planove!

Stanje oko 2000. godine.

Stanje 1961. godine.

Stanje 1958. godine (na žalost, dijelovi su mutni radi pregiba karte)

Stanje 1949. godine.

Danas više ne postoje slijedeće ulice ili njihovi dijelovi:
– Višnjevac – do danas se održao samo dio južno od Baštijanove
– Kragujevačka (danas Širokobriška) – također postoji dio južno od Baštijanove
– Užička (danas Šljivarska) – dio južno od Baštijanove još postoji
– Prugina – dio južno od Baštijanove još postoji
– Osječka – ulica ne postoji, danas bi se nalazila unutar tvorničkog kruga (istoimena ulica se nalazi u Dubravi)
– Predavčeva – danas postoji samo njen djelić uz Tomislavovu ulicu
– Titogradska – ne postoji
– Topuska – ne postoji
– Sljemenska – ulica se može i danas naći na planu grada, pod imenom Medvednička (kao i na planu iz 1959.), iako zapravo ne postoji
– Splitska – ne postoji (zanimljivo, nakon nestanka te ulice Split je ostao bez svoje ulice u Zagrebu sve do danas)
– Karlovačka – ne postoji (poslije je tim imenom nazvana cesta koja kroz Remetinec vodi prema Karlovcu, no u to doba Remetinec nije bio dio grada Zagreba)
– Kninska – ne postoji (zanimljivo, istovremeno su tad postojale dvije kninske ulice, ta u Voltinom te ona na Knežiji, koja postoji i danas)
– Lebovićeva – ne postoji
– Grobnička – ne postoji (također su postojale i dvije ulice tog imena, druga postoji i danas na Trešnjevci, u blizini Nehajske)

Uočite kako je velika promjena između 1958. i 1961. godine, čini se da je upravo u to doba bilo veliko proširenje “Končara” u kojem je nastradala većina malih uličica.

Napomena: U doba neposredno nakon Drugog svjetskog rata, nakon pripajanja gradu predjela zapadno od potoka Črnomerec, prije svega u Rudešu, Kustošiji i Vrapču, te također pripojenoj Dubravi na istoku, je bilo više istoimenih ulica u gradu jer su se u tim “vangradskim dijelovima” davala imena ista kao i nekim ulicama u gradu. Isto tako, na planu iz 1949. možete primjetiti imena “Produžena Klanječka”, “Produžena Baštijanova” što je znak da su te ulice nekad, prije 1945. i pripajanja gradu, vjerojatno imale druga imena – zna li netko kako su se nekad zvale te ulice prije 1945.?

Isto tako, primjetite da se ulica koja danas nosi naziv Golikova 1949. zvala Teslina da bi poslije postala Kroflinova pa onda Drvinje …. a isto tako uočite da ni 1961. ulica nije imala izlaz prema jugu do Zagrebačke avenije odnosno tadašnjeg “autoputa”!

Još jedan detalj koji upada u oči – velika većina planova grada novijih od 1949. (sve do duboko u 80-te!) su bili vrlo neprecizni što se tiče “provoznosti” ulica. recimo, Fallerovo šetalište je označeno kao ulica punog profila iako je dobar njegov dio uvijek bio tek pješačka staza uz potok. Klanječka ulica je ucrtana kao provozna s kraja na kraj iako je preko potoka Črnomerca uvijek bio tek pješački most. Potoci uopće nisu ucrtani ….

Nego, pitam ja vas – vi koji živite ili ste nekad živjeli u tom kvartu, znate li još koju zanimljivost vezanu uz njega?