Župna crkva Marije Pomoćnice na Knežiji

Do sada nisam baš puno pisao o zagrebačkim crkvama, no red je da tu i tamo kažem koju i o njima, jer su i one dio zagrebačkog života .. a povod za ovaj post je u lokalnim okvirima vrlo poznata i cijenjena (iako siguran sam, nepoznata većini stanovnika drugih dijelova grada) župa i crkva Marije Pomoćnice na Knežiji. Obzirom da sam nekoliko godina živio na Knežiji osobno sam se osvjedočio popularnosti te župe (u koju je svraćalo i mnogo mladih iz obližnjih studentskih domova) .. a i sama crkva svojim pomalo primorskim izgledom, lijepim parkom u dvorištu i ugodnom atmosferom privlači ljude k sebi.

O samoj povijesti župe i crkve naći ćete mnoštvo podataka na njihovoj web stranici, a ja ću vam prenijeti samo nekoliko osonovnih podataka:

– 28.01.1937. od dijelova župa Sv. Marka, Sv. Blaža i Sv. Antuna Padovanskog osnovana je odlukom nadbiskupa Antuna Bauera župa Marije Pomoćnice
– 28.02.1937. župa je “otvorena” po nadbiskupu koadjutoru dr. Alojziju Stepincu
– 11.10.1942 nadbiskup Alojzije Stepinac blagoslovio je kamen temeljac uz prisustvo papinog legata mons. Marconija (za nacrte crkve angažirani su arhitekti Zvonko Požgaj i Juraj Dönzler. Izgradnju i nadzor radova vodi g. Jakov Lubec, Dimenzije crkve koja je zamišljena kao nacionalno svetište Marije Pomoćnice su 37 x 24 m i 12 m visine.)
– 15.08.1948. crkvu je blagoslovio biskup Salis Sewis
– poslije velike poplave izgrađen je toranj (37 m) u kojem su dva zvona koja je lijevao Viktor Šikić.
– 15.10.1978. nadbiskup Franjo Kuharić je posvetio crkvu, oltar i mozaik u prezbiteriju.

Meni osobno je kod te crkve najljepša sama zgrada crkve (osobito župnog dvora) koja me donekle podsjeća na djela čuvenog slovenskog arhitekta Jožeta Plečnika (postoji i hrvatska stranica na Wikipediji, no sa bitno manje podataka!). Isto tako, lijepo dvorište ispred crkve daje cijelom objektu određeni dah prirode koji nedostaje mnogim drugim crkvama. Jedina stvar koja mi se ne sviđa osobito je njen toranj koji strši iz (također ne osobito lijepog) okoliša okolnih zgrada sagrađenih u 60-tima poput nekog tvorničkog dimnjaka ili silosa … no, ipak nije baš tako ružan da bi nagrdio ukupni dojam.