Užareni bicikli

Snimio: Vanja

Koliko vidim po novinskim izvještajima, jučerašnji prosvjed biciklista u organizaciji “Sindikata biciklista” je podigao popriličnu prašinu. Skupilo se oko tisuću biciklista i to je zaista impozantna brojka (da nisam bio spriječen, bio bih i ja tamo, zajedno sa djecom!), a čini mi se da je prosvjed naišao i na dostojan medijski odjek … Slušao sam jučer javljanja slušalaca uživo na “Radiju 101”, čitam danas komentare po webu … i vidim da nitko nije ravnodušan, mišljenja su vrlo različita. Neki vozači i neki pješaci predbacuju da je biciklista previše, pješaci ih ne žele vidjeti na pločnicima, vozači ih ne žele vidjeti na kolnicima, misle da je biciklističkih staza već sad previše i da biciklisti zagušuju grad … No, iako je biciklista u Zagrebu sve više i više, još uvijek ih je puno manje nego u velikoj većini zapadnoevropskih gradova (u Kopenhagenu se gotovo 40% gradskog prometa odvija na biciklima!) … a za ovu gužvu kod nas zaslužne su ipak ponajviše gradske vlasti zbog loše organizacije prometa.

Naravno, za ovakve užarene rasprave odgovorni su dijelom i sami biciklisti, oni koji se voze kršeći prometna pravila, bilo to prelaženje semafora na crvenome, vratolomna jurnjava po pločnicima, neodgovorna vožnja po kolniku … a dijelom i vozači i pješaci, oni koji zauzimaju biciklističke staze ili pak oduzimaju prednost biciklistima (recimo, kod skretanja kad ne propuštaju bicikliste na stazi ili pak na kolniku).

No, mene u ovom trenutku ne zanimaju rasprave tko je kriv za sadašnju situaciju, već kako čim prije i bolje naći izlaz iz ove situacije – i ja se vozim biciklom, nekad sam, nekad sa djecom, nekad po predgrađu, nekad po centru grada, i svojim očima vidim sve probleme na koje nailaze biciklisti i želio bih čim prije učiniti vožnju sigurnijom i bržom.

Po slovu zakona, običajima i stvarnoj situaciji, biciklistima zaista nije mjesto na pločnicima koji u pravilu (barem u centru grada) nisu dovoljno široki za prolazak pješaka i biciklista … no, grad je odgovoran da osigura prometna rješenja (bilo u obliku biciklističkih staza, bilo predloženih ruta kroz manje prometne ulice) kojima će omogućiti biciklima sigurnu i koliko je god moguće direktnu vožnju u najvažnijim smjerovima.

U puno su navrata spominjani primjeri problematične vožnje biciklom po Ilici, Maksimirskoj, Ozaljskoj, Savskoj, kažnjavanje biciklista koji se voze po pločnicima u ulicama po kojima je vožnja po kolniku izuzetno opasna … no, svaku od ovih problematičnih točaka je moguće vrlo lako riješiti i potrebna je samo dobra volja, malo razmišljanja i nešto malo para za obilježavanje najboljih smjerova. Ajmo sad vidjeti mogućnosti u svim ovim situacijama, jednu po jednu:

1. Ilica – vožnja po pločniku je nemoguća i tu nema spora. Vožnja po kolniku također ne dolazi u obzir, što zbog tramvaja, što zbog gustog automobilskog prometa. No, postoje paralelni pravci koje bi grad trebao označiti i propagirati: zašto ne označiti biciklističku stazu kroz manje prometan Prilaz Đure Deželića (recimo, nauštrb jedne prometne trake), zatim Međimursku, Prilaz Baruna Filipovića, Gradiščansku, a nakon toga podvožnjakom Zagrebačke ulice i dalje paralelnim malo prometnim ulicama južno od pruge, sve do Vrapča, Gajnica, Podsuseda. O dijelu ovog prijedloga sam već pisao OVDJE.

2. Maksimirska – zaista ne vidim niti jedan razlog da se na dijelu od Bukovačke do Dubrave ne označi biciklistička staza po pločniku, a za ostatak do Kvatrića osigura paralelni pravac kroz ulice južno od Maksimirske (Štoosova, Rakovčeva) koji bi se odmah nastavio na već postojeće staze kroz Martićevu.

Isto tako, Branimirova pruža idealne uvjete za uređivanje staze koja bi vodila od centra grada sve do Dubrave i Sesveta i to ne nužno uz samu cestu već kroz inače neiskorišteni koridor uz i ispod pruge. Pogledajte OVAJ moj post!

3. Ozaljska – također je nepogodna i za izgradnju biciklističke staze po pločniku, a i za vožnju po kolniku. No, nudi se vrlo zgodan paralelni pravac sjeverno od nje o kojem sam već pisao OVDJE.

4. Savska – i kod nje je isti slučaj, nema uvjeta za stazu, a vožnja po kolniku je opasna. No, zažto ju ne zaobići ili istočno (Martinovka, Vrbik, Cvjetno naselje) ili zapadno (Šarengradska, Knežija)?

Koliko mi se čini, obje strane, grad i biciklističke udruge, su fokusirani na pitanje biciklističkih staza, biciklisti kažu da ih je premalo i da ih treba graditi puno više, a grad kaže da je to skupo i da nema svugdje uvjeta za njih. I obje strane imaju pravo. Ali ne vide, pogotovo grad, da se nameće jedno drugo rješenje koje ne iziskuje puno sredstava i može se brzo staviti u pugon, a to je trasiranje biciklističkih ruta kroz manje prometne ulice koje povezuju glavna prometna odredišta. Tu nema troška označavanja staza linijama po ulici, već samo izdavanja prikladnih planova grada odnosno označavanja ruta na terenu (može čak i samo oznakama na tlu) … primarno je pitanje kako pronaći najbolje pravce i kako ih približiti biciklistima i pokazati im da se njima može sigurno i brzo doći do cilja. Ja sam u svojim postovima već dao ideje za neke pravce i radit ću to i ubuduće, a volio bih kada bi ovakav način rješavanja pitanja biciklističkog prometa kakav se i inače prakticira u drugim gradovima sa puno više biciklista od Zagreba bio uveden i u Zagrebu.

U Grazu, recimo, nikad ne vozim bicikl po pločniku i rijetko ikad vidim nekoga s biciklom na njemu, već se većina biciklista vozi upravo tim preporučenim biciklističkim rutama koje izbjegavaju glavne prometnice, dalje od gustog prometa, buke, smrada (pogledajte moje biciklističke putopise iz Graza OVDJE i OVDJE!). Vjerujem da je to moguće napraviti i u Zagrebu, uz nešto truda i dobre volje gradskih struktura, ali i biciklističkih udruga koje bi isto mogle pogurnuti i ovakve prijedloge!

Snimio: Vanja