Sigurno ne postoji samo jedna ulica u Zagrebu bez ijednog kućnog broja (javite mi ako znate još koju!), no Hochmanova je vrlo vjerojatno među svima takvima najprometnija, a isto tako je i među najmanje poznatima – vjerujem da velika većina vozača koja njome prolazi pojma nema po kome je ona dobila ime i kako se ta ulica uopće zove.
(to je ona ulica kojom se iz Klaićeve skreće prema Jukićevoj i dalje na Trešnjevku kod podvožnjaka na Adžijinoj)
Iskreno, ni ja do skora nisam znao tko je bio Franjo Hochman po kojem je ulica dobila ime, no onda me je prosvijetlila knjiga Branimira Špoljarića “Stari Zagreb od vugla do vugla” i evo što u njoj piše o toj ulici:
“Kad je sagrađena tvornica duhana 1882., Klaićeva ulica je nosila ime Tvornička, dok je Hochmanova bila Ciglana, točnije zapadna strana bivše ciglane, koja se pak nalazila na prostoru današnjeg Arhitektonskog fakulteta.
Ta ulica uz tvorničku zgradu koja na svojem kraju ima mali park, imenovana je 1928. po Franji Hochmanu. On je rođen u Brondisu na Labi 1850. te je cijeli život posvetio tjelovježbi. Oduševljen sokolskim pokretom bio je vođa sokola u Simichovu, Lavovu i Vršcu. Godine 1876. sudjelovao je u Tursko-srpskom ratu, a poslije ga put vodi u Zagreb gdje se zaposlio kao učitelj tjelovježbe. Budući da je i u Zagrebu bio u začetku sokolski pokret, Hochman ubrzo postaje vođa Hrvatskog sokola i svojim iskustvom i znanjem pridonosi tehničkom napretku hrvatskog sokolstva.
Kako bi pobudio što veće zanimanje za tjelovježbu, već 1890. počinje izlaziri časopis Gimnastika koji uređuje sve do smrti. Prije toga tiskao je i dva udžbenika – Rukovodnik za tjelovježbu u pučkoj školi, godine 1986, i Tjelovježba u pučkoj školi, 1888. godine.Te su udžbenike godinama koristili učitelji u radu s djecom u školama, ali i za igre u slobodno vrijeme.
Taj zaljubljenik u tjelovježbu i pobornik gesla “zdrav duh u zdravom tijelu” umro je u Zagrebu 1892. godine.”
.jpg)
.jpg)
A kako se ovaj post ne bi sveo samo na citat iz Špoljarićeve knjige, evo i jednog zanimljivog linka na članak o natječaju za arhitektonsko uređenje bivše zgrade Tvornice duhana koja graniči jednom stranom sa ovom ulicom. Stari dio kompleksa bi trebao postati novi dom Povijesnom muzeju, a u ostatku bloka bi se trebala sagraditi nova poslovna zgrada Adris grupe.
A sliku gospona Franje imate na 39 stranici “Olimpa”, časopisa Hrvatskog olimpijskog odbora!
Komentari (4)
Vanja, super su ti teme. Problem je da zato moram stalno dolaziti natrag i "krasti" ti ideje. Ipak, odusevljen sam svime kaj pises. Samo tak nastavi!Pozdrav, Zdenko
Kad si (smo) već kod Hochmanove ulice ne bi trebalo (jednog dana) zbog "relativne-nepoznatosti" zaobići temu tzv. "Gradskih kuća" od kojih su ove između rečene ulice i "proslavljene škole 'Tesla' " samo "jedne od...".Svojevremeno sam si dal truda poslikati slične ili jednake, ali sam ih "porazbacal" po desecima backup-CD-ova jer mi fotke od mog prvog digitalca 2003. jednostavno nisu stale na PC. Dakle:- između Meršićeve i Selske- između Botićevog trga i Radničke ceste- cijelo "dvorište" u Petrovoj između Medovićeve i Kovačevićeve- između Vukovarske i "Gredelja" (tzv. Twilight Zone)- uz Magazinsku (kod rampe na Zapadnom / Jagićeva) i kod "Vrutka" - vidjeti priloženu fotku ... no one su, mislim, "iz nekog drugačijeg (možda željezničarskog) filma"- ... i vjerojatno još koje... nespomenute..."Gradske"/željezničarske kuće uz MagazinskuPrilično elitnija varijanta takve stanogradnje vidljiva je i danas na području Bosanska-Hercegovačka-Istarska gdje je "između dva rata" izgrađeno bar desetak dvojčica za služben ike "nekakve" tadašnje štedionice (E da sam bar ranije htel slušat Tatu koji je to imal u malom prstu...) - vidjeti priloženu fotku Bosanska-Hercegovačka
GP_ZG , to je super tema koja mi već dugo stoji na listi za objavljivanje ... neke fotke već imam, no htio bih odnekud naći više informacija o tim zgradama (kad su napravljene, tko je financirao itd), no zasad nisam uspio ništa posebno naći).Mene su posebno fascinirale zgrade između Meršićeve i Selske (fascinantan prizor iz zraka!), zatim kod Mošćenićke/Selske, pa taj blok kod Petrove, te već od tebe spomenute željezničarske zgrade, pa željeznička kolonija, Cvjetno naselje ... ima toga dosta ... No, još uvijek ni približno toliko kao recimo u Austriji (primjer bečkog Karl-Marx-Hofa u 19. Bezirku koji je jedna od većih znamenitosti Beča, a sagrađen je 30-tih godina prošlog stoljeća)Ako slučajno imaš kakve informacije o gradnji tih zgrada koje si spomenuo, javi! ;o)
ZG-ljubitelji, pogotovo vi koje zanima urbanizam, pazite vamo! ;o)Danas sam , preko knjižnice Medveščak, dobio u ruke jednu sjajnu knjigu - evo detalja:==========Darja Radović MahečićSocijalno stanovanje međuratnog Zagreba Social Housing in Zagreb between the Warsjezik hrvatski / engleski godina izdanja 2002.recenzenti: Željka Čorak, Radovan Ivančevićformat 22x24 cmopseg 248 stranicailustracije: 435 crnobijelih fotografija i nacrta uvez mekiISBN 953-96351-5-2cijena 250,00 kn Knjiga sadrži sustavno prezentirane primjere socijalne stambene arhitekture nastale u Zagrebu između dva svjetska rata, u rasponu od specifičnog regionalizma (Željeznička kolonija u Maksimiru, Gogoljin brijeg u Petrovoj) do antologijskih djela moderne hrvatske arhitekture (Naselje poštanskih službenika u Petrovoj, Cvjetno naselje, Praštediona, Naselje Istrana i invalida na Selskoj cesti).Osim što govori o jednom tipu stambene arhitekture, ova knjiga prikazuje i izuzetan socijalni angažman hrvatskih arhitekata koji su djelovali u međuratnom razdoblju, ne samo u okviru “Zemlje” i ne samo preko smjelih neizvedenih projekata (Zlatko Neumann, Stjepan Planić).U razdoblju između dva svjetska rata Zagreb ima dobru socijalnu politiku, koja vrhunce svojih nastojanja da se “minimalni stan” pronađe za svakoga doživljava u drugoj polovici tridesetih godina. I dok se socijalno stanovanje u početku razdoblja rješavalo višekatnicama nalik vojarnama, najbolji primjeri u stvari su mali “vrtni gradovi” koji kulminiraju i danas atraktivnim Cvjetnim naseljem podignutim 1939. godine. Stambena se naselja za siromašniji sloj građana javljaju u industrijskim gradovima i kao suprotnost divljoj gradnji, a u Zagrebu ih nalazimo dvadesetak. SadržajPredgovorUvodMeđuratni ZagrebDvadesete godine – dosezi municipalne stanogradnjeTridesete godine – nove urbane propozicije i kristalizacija moderne arhitekture Dokumenti arhitekture – radnička i činovnička stambena naselja od 1918. do 1941. godineSocijalno stanovanje – od vizije do zbiljeZaključakLiteraturaKratice Indeks==========Sad znate što vas čka tokom slijedećih tjedana, samo još da napravim nešto dobrih fotki na tu temu!