Imena iz naslova su vam posve nepoznata, zar ne?
A mogla su vam biti jako poznata, jednako poznata kao npr. Zapruđe, Utrine, Travno ili Siget, naselja koja su izgrađena na istoimenim livadama i poljima južnog dijela Zagreba – pogledajte crtež!
Prije nekoliko dana u ruke mi je dopala knjiga Valentine Gulin Zrnić, više znanstvene suradnice u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, pod naslovom “Kvartovska spika” iz koje prenosim ovu ilustraciju.
Zanimljiva je to knjižica koja govori o Novome Zagrebu, točnije o nastanku onoga što mi danas podrazumijevamo pod tim imenom koje se rodilo tokom 60-ih i 70-ih, a u službenu upotrebu je ušlo 01.01.1975. kada je osnovana općina Novi Zagreb.
Neka od pitanja postavljenih u knjizi su
– kako su se nova naselja uopće gradila?
– zašto je Južni Zagreb preimenovan u Novi Zagreb?
– što se događalo u naseljima tokom vremena?
– stvaraju li se lokalni urbani identiteti?
Dakle, autorica je krenula od samih početaka Novoga Zagreba, njegovih korijena u seoskim naseljima na tome području, i svojim je tekstovima i razgovorima sa stanovnicima toga dijela grada stigla sve do sadašnjeg vremena (knjiga je izdana 2009. godine). Kako sažetak na omotu kaže: “Navedene teme dotiču etnologiju, kulturnu antropologiju, urbanu sociologiju, povijest umjetnosti, arhitekturu i urbanizam, kao i upravljanje gradom te lokalni civilni aktivizam.”
Ako vas nešto od toga zanima, potražite knjigu i prolistajte ju, a OVDJE možete naći i kratki sažetak! A osnovne informacije o autorici pronađite OVDJE.
(naravno, knjiga sadrži i niz ilustracija, uglavnom fotografija iz prošlosti i sadašnjosti Novoga Zagreba – evo jedne kao mamac !)
Komentari (13)
Zanimljivo, odličan izbor
Šteta, baš bi bilo lijepo s više naziva :-)). Fotografija je nostalgična :-)).
Dobro pronađeno, a trenutno mi je Remetinec najpoznatiji dio. Mislim da je Novi zagreb veći od Osijeka.
..Praznovjerno-paranoični stanovnici Remetinca mogli bi reći da ih je netko mrzio još i prije izgradnje naselja:- u planu iz 1962. dodijeljen im je broj 13- ZETova linija Mažuranac-Remetinec imala je (ak' se dobro sjećam) broj x13...
demetra1: Hvala!Zlice: Meni su baš zanimljivi ti nazivi ... nekad je to bilo ime za običnu livadu, a sad pod tim imenom živi naselje sa x hiljada stanovnika! Slažem se, bilo bi zanimljivo da ih je više! Meni je, recimo, Rujevina, baš lijepo ime.Gogoo: Ja se moram malo "obrazovati" po pitanju NZ-a, pogotovo južnijih dijelova (Dugave, Sloboština) ... pa onda još recimo Klara, Buzin ... ima tamo štofa za istraživanje!Jezičar: Uvijek me nasmiješ sa svojim štiklecima, ovaj ti je posebno dobar! Mene recimo fascinira naša "zaboravnost" što se tiče imena .. listao sam knjigu i trebalo mi je 3 minute da se sjetim gdje je bilo Naselje februarskih žrtava ... ili pak Aleja partizanskih pilota, ne znam jel to današnji prekosavski dio Ulice HBZ ili pak Ulica SR Njemačke?Mislim da smo isto tako negdje diskutirali kojim je sve trasama vozio bus kroz Novi Zagreb dok nije uveden tramvaj - znam da je polazio sa G. Kolodvora pa MAžuranca, mislim da je bilo nešto i sa Savskog mosta ...
"avenija" borisa kidriča, haha,. .vrlo pretenciozno :)
.." Aleja partizanskih pilota, ne znam jel to današnji prekosavski dio Ulice HBZ"Da."bus kroz Novi Zagreb polazio sa G. Kolodvora pa MAžuranca,"GK-Novi Zagreb-Mažuranac i curik...
Na slici je Citroen GS, ozloglašeni mega-hrđatelj i žderač benzina =D
Usput, evo snimki nebodera u Sigetu, svira Grupa 220: https://www.youtube.com/watch?v=8rZc9qm4ArU
agramerka, imamo mi i Aleju grada Bologne koja zapravo nema niti jedno drvo! ;o)Jezičar, hvala ti na potvrdi, znači tak je to išlo!Andrej, hvala i tebi na dodatku! Sa Citroenom posla nisam imao, ni tada ni kasnije, moj stari je u to vrijeme vozio čuvenu Škodu 1000 MB! ;o)))))
Popravio sam link koji vodi na sažetak knjige od Valentine Gulin Zrnić "Kvartovska spika": http://hrcak.srce.hr/file/70604
Aleja partizanskih pilota je današnja Ukrajinska ulica. Do prije nekoliko godina su još stajale table na ulazima Ukrajinska 1, 3, 5 i 7.
Istočni dio današnje Avenije Dubrovnik od Zapruđa do Sopota (raskrižja sa Avenijom V. Holjevca) zvao se Aleja VIII. partijske konferencije, a Aleja Borisa Kidriča je bio nastavak ulice prema zapadu, dakle uz Velesajam, Siget, Trnsko, Savski gaj...