Jesen je i šarenilo lišća privlači više no inače poglede prolaznika na drvorede i parkove u našem gradu … drvoredi i parkovi u samome centru su najčešće jednoobrazni, sastavljeni samo od jedne vrste drveća: sjetimo se samo Zrinjevačkih platana, divljih kestena na Štrosu, u Maksimirskoj i u Zvonimirovoj ili pak lipa na Srebrnjaku! No, zato neki od novoposađenih u novijim dijelovima grada oduševljavaju svojom raznolikošću … a jedan od najljepših i najraznovrsnijih je definitivno drvored posađen uz Horvaćansku cestu! Vjerojatno ga nitko od vas ne doživljava kao jedinstvenu hortikulturnu cjelinu obzirom na raznorodnost ceste i rascjepkanost drvoreda na djeliće između pojedinih postranih ulica, no obzirom da je to ipak jedna cesta, jedan prometni pravac, i da ju često, bilo kroz prozor auta ili tramvaja ili pak sa bicikla promatramo “u komadu” onda ga, rekao bih, ima smisla promatrati ga kao cjelovit doživljaj.
(Napomena: Upravo iz toga razloga sam u ovo razmatranje uz Horvaćansku cestu uključio i njen nastavak, Matetićevu ulicu, koja u svom većem dijelu nema drvored.)
Obzirom da se tom cestom često vozim svim oblicima prijevoza onda mi je ta raznorodnost drvoreda već davno upala u oči i ovih šarenih jesenskih dana sam ju odlučio pretočiti u post i to na “inventurni” način, pogledavši drvored detaljnije nego obično. Vjerovali ili ne, drvored sadrži 795 stabala (uzmite tu brojku sa rezervom jer je ponekad teško razlučiti koje drvo stoji u drvoredu, a koje izvan njega, no mislim da točan broj nije ni bitan, već red veličine)! A on sadrži desetak vrsta stabala podijeljenih u više manjih dijelova koji svaki na svoj način doprinosi slikovitosti ceste!
U tablici koja slijedi pogledajte detaljni prikaz vrsta drveća i njihovog broja na pojedinim dijelovima ceste, a iz te tablice izviru i neka zanimljiva zapažanja:
– u cijeloj cesti i svim nasadima koji se nalaze neposredno uz cestu nema niti jednog jedinog stabla divljeg kestena!
– u drvoredu se ne nalazi niti jedno jedino stablo lipe, no uz cestu se može naći poneko (Tavankutska ulica npr.)
– u drvoredu se ne nalazi niti jedno crnogorično stablo, no uz cestu se nalazi više manjih grupa stabala (uz OŠ Nikole Tesle u Prečkom, kod raskršća sa Hrgovićima na JZ strani …)
– u drvoredu se ne nalazi niti jedno stablo jasena i brijesta, tek nekoliko stabala hrasta (kod raskršća sa Selskom, vjerojatno ostatak nekadašnjeg nasada, te kod Lhotkine ulice) i nekoliko stabala bukve (u Prečkom kod Lhotkine ulice)
– platane su prisutne tek u vrlo malom djeliću drvoreda, kod tržnice Prečko, te u nekim od nasada pored ceste, ponajviše u Vrbanima gdje Horvaćansku cestu dotiče lijepi drvored platana uz potok Vrapčak
– od ne tako uobičajenog drveća vrijedi istaknuti slijedeće: meni nepoznato ukrasno stablo sa crvenim bobicama (nekoliko stabala između potoka Vrpčaka i Rudeške ceste na sjevernoj strani), nekoliko velikih grmova lješnjaka kod Rudeške ceste (južna strana), mlado stabalce gloga (kod novog dijela Vrbana, južna strana) …
Molio bih vas da pogledate fotke meni nepoznatih vrsta drveta, jedna se može naći u dijelu između Petrovaradinske i Štefanićeve ulice na južnoj strani te dalje, kod benzinske pumpe, dok se druga, koja pomalo sliči jabuci, može naći točno kod benzinske pumpe.- ako netko zna o kojim se tu vrstama radi, neka se javi!
Drvored pregledao i tablicu sastavio: Vanja
Meni osobno su najslikovitiji slijedeći dijelovi drvoreda:
– stare bijele topole između Selske i Srednjaka (sjeverna strana) zbog dubokog hlada
– dijelovi uz koje rastu ukrasne crvenolisna ukrasna stabla (“japanske trešnje”): na sjevernoj strani između Ulice braće Domany i Hrgovića te na južnoj na dijelu između potoka Črnomerca i Jaruna i dijelu između Petrovaradinske i tržnice Prečko. U proljeće su prekrasna rascvana stabla, a u jesen ih krasi vrlo lijepo jarko crveno i ljubičasto lišće!
– dijelovi obrasli grabom koji stvara gustu zavjesu između buke na kolniku i pločnika: na sjevernoj strani kod osnovne škoel Jarun te između Hrgovića i Ulice Ferdinanda Budickog, na južnoj između prije i psolije ulice Hrgovići
– nasad javora između Ulice Hrvatskog sokola i Ulice Hinka Wuertha je najljepši baš sad zbog šarenog lišća
A sad prošećimo cijelom dužinom ceste, od Savske prema zapadu sjevernom stranom i zatim južnom nazad!
Jablanovi ispred osnovne Škole “Horvati” na samome početku Horvaćanske ceste. Snimio: Vanja
Hrastovi na uglu Horvaćanske i Selske ceste. Snimio: Vanja
Stare topole kod Srednjaka. Snimio: Vanja
Kruška kod Ulice Braće Domany. Snimio: Vanja
Šarenilo lišća kruške. Snimio: Vanja
Mlada žalosna vrba kod lokacije stare mitnice na potoku Črnomercu gdje je dugo vremena bila gradska granica i završetak Horvaćanske ceste. Snimio: Vanja
Žalosne vrbe u Vrbanima kod Travanjske ulice. Snimio: Vanja
Gusti nasad grabova kod Vrbana, između Cenkovečke i Odakove. Snimio: Vanja
Jesenski šuštavi pokrivač ispod graba kod Vrbana, između Cenkovečke i Odakove. Snimio: Vanja
Pajasen koji se ugurao uz podzid pločnika pored Petrovaradinske ulice. Snimio: Vanja
Stablo pajasena koje je probilo asfalt kod pješačkog pothodnika kod Tavankutske ulice. Snimio: Vanja
Gusto granje graba kod Baranovićeve ulice u Prečkom. Snimio: Vanja
Šarenilo bukvina lišća, stablo uz pločnik u parku kod Lhotkine ulice. Snimio: Vanja
Crveni drvored kod tržnice Prečko. Snimio: Vanja
Meni nepoznato drvo kod Petrovaradinske ulice – javite mi ako znate kako se zove! List i kora stabla, istočno od Petrovaradinske ulice. Snimio: Vanja
Nekoliko stabala oraha (zaostalih iz nekad ovdje postojećih dvorišta) kod Malogoričke ulice u starom dijelu Vrbana. Snimio: Vanja
Mlado stabalce javora kod novog dijela Vrbana. Snimio: Vanja
Javor sa vrtovima kod okretišta tramvaja Jarun u pozadini. Snimio: Vanja
Šarenilo lišća kod raskršća sa Ulicom Hrvatskog Sokola. Snimio: Vanja
Također kod Ulice Hrvatskog Sokola. Snimio: Vanja
Pogled iz daljine na dio drvoreda kod Ulice Hrvatskog Sokola. Snimio: Vanja
Stabalce smokve kod benzinske pumpe. Snimio: Vanja
Još jedna nepoznanica – listovi, stablo, kora. Zna li netko koje je to drvo (pomalo me podsjeća na npr. jabuku)? Snimio: Vanja
Gusti nasad graba između benzinske pumpe i crkve na Jarunu – jedan od najugodnijih dijelova biciklističke staze zbog vizualne i zvučne izolacije od prometa. Snimio: Vanja
Jedan od najsjenovitijih dijelova ljeti – gusti drvored graba između Hrgovića i Ulice Bernarda Vukasa. Snimio: Vanja
Crvenoljubičasti ugođaj kod Nečujamske ulice. Snimio: Vanja
Stablo gledičije sa karakterističnim mahunama pored novih zgrada (tzv. Baschiera-blok) na početku Horvaćanske ceste. Snimio: Vanja
Ovdje je jesen već došla i prošla … Snimio: Vanja
Komentari (9)
Stvarno si si dao truda. Sve pršti od jesenskih boja i arbores localis :-)
Zagreb u jesen.... ljepo, ljepe boje...
prelijepo... mrvicu OCD, ali dobro to usmjeravaš :)
Ovisnice, neke stvari su puno upečatljivije kad se izraze brojkama nego riječima. ;o)(a i tako se ipak najviše izražavam fotkama ;o)))) )Horvaćanska je sa svojim stablima i drvoredom zaista lijepa u svako doba godine i puno mi je draže voziti se biciklom njome nego zagrebačkom avenijom - em je drvored ljepši, em nije direkt ravna nego lagano vijugava, em je buka manja ... sve je ljepše!
Na Vrbanima svega osim vrba :)
Nisam obraćala pažnju, idući puta budem :-)).
Žlice, svaki takav odgovor kao tvoj znači da je Vanja postigao ono što nam želi reći svakim svojim postom: Ljudi, gledajte oko sebe i upoznajte ovaj naš Zagreb. Ima toliko detalja kraj kojih samo prolazimo, ponekad i godinama, a da ih uopće ne primjećujemo.Fala Vanja!
Molim, molim, bilo mi je drago!Usput, dobio sam par upita/komentara vezano uz moje prebrajanje svega i svačega ... ja osobno nisam neki strašno veliki zaljubljenik u brojke i prebrajanje, međutim, primjetio sam da "kvantificiranje", izražavanje nečega na mjeriv način, unosi jednu posve novu dimenziju u promatranje svega oko nas. Da sam napisao da je u tom drvoredu "puno drveća", to ne bi nikome značilo ama baš ništa novoga, to već svi znamo, jel tako. ;o)No, kad se vidi da je u tom drvoredu 795 stabala (i nije ni važno da li baš 795 ili možda 788 ili čak 803), tad nam to daje neko drugo svjetlo, bolji osjećaj o količini, na neki način sa više poštovanja možemo gledati na taj drvored.Slično je bilo i sa rubnjacima na aveniji, znamo mi svi da nas zdrmaju ti rubnjaci, no kad se vidi da od Selske do Svilkovića moramo 35 puta poskočiti i to zbog toga što su neki rubnjaci čak 5 cm visoki, tad to već postaje malo ozbiljnija stvar o kojoj vrijedi razmisliti.Uostalom, sjetite se i mojih postova i bic stazi u Trakošćanskoj ili, nekim mojim prijateljima najomiljeniji post, onaj o broju i analizi pivskih čepova uz klupu u parku, to su postovi koji unose nešto novo u naše shvaćanje - a ako ništa drugo, zabavno ih je pročitati.Usput, za ovaj post o drvoredu sam utrošio cca 3 sata: sat i pol vožnje biciklom tamo-amo uz brojanje drveća i fotkanje i još sat i pol pripreme fotki i teksta za objavu ... dakle, nije neki natčovječanski napor, a mislim da je vrijedilo (meni osobno bi bilo najvažnije saznati kako se zovu te dvije vrste koje ne poznajem)
Super reportaža...za pomoć, pogledajte na web stranicu ZG Geoportal, osnovna karta, gdje ćete naći sloj katastar zelenila u kome su vam podaci o svim snimljenim stablima i zelenim površinama koje održava Zrinjevac.Tako ćete pronaći i vrste stabala koje vas zanimaju - npr. košćelu.Pozdrav Darko