U jučerašnjem postu sam vam već dao navijestiti o čemu ću danas pisati …. nakon što smo ispratili Ilicu od njenog broja 1 sve do 530, krenut ćemo još malo dalje, u smjeru nekadašnje “debele periferije”, a sadašnjeg brzorazvijajućeg dijela grada!
Dakle, znate li zašto Ilica završava baš tamo gdje završava?
Ako ne, pogledajte slijedeće izreske iz starih karata!
Završetak Ilice, okretište kod Vrapčanske aleje. Snimio: Vanja
Zapadni dio grada 1901. godine.
Oko 1910. godine.
1926. godina.
1959. godina
U doba prije izgradnje Aleje Bologne (oko 1970) zapadni izlaz iz grada je izgledao ovako – nakon što je Ilica došla do pruge na mjestu gdje se od nje odvaja Vrapčanska aleja prema psihijatrijskoj bolnici ona je prelazila prugu na južnu stranu i mijenjala ime u Samoborsku cestu. Pod tim imenom se ona približavala Podsusedu i prugu prelazila još jednom, ovaj put na mjestu gdje je danas zapadni kraj cementare i odvojak za Bizek – tu trasu i dan danas slijedi Podsusedska aleja. U centru Podsuseda se potom nalazilo važno raskršće – sjevernom obalom Save se išlo prema Zagorju i Sloveniji (Brežice i dalje), a južnom obalom prema Samoboru i dalje.
Na karti iz 1901. godine se jasno vidi trasa tadašnje ceste, položaj Stenjevca (crkva!), Jankomira i Podsuseda. Vidljiva je i psihijatrijska bolnica (izgrađena 1879., vidi OVDJE), a ime Vrapče nije vidljivo na ovoj karti (nekadašnji centar Vrapča je bio oko crkve, u sadašnjem Gornjem Vrapču).
Na detaljnijoj karti iz razdoblja oko 1910. godine vidljiv je i natpis “Dolnje Vrabče” (reklo bi se kao zbirna imenica za naselja južno od pruge koja još i danas pripadaju katastarskoj općini Vrapče), te natpis “Landes Irrenhaus” (“Državna umobolnica”).
1926. je situacija slična, osim što je sada istaknuto i Vrapče (na sadašnjem raskršću Ilice i Vrapčanske), a istaknute su i “porezne općine” (kratica “p.o.”) Stenjevec i Vrapče.
Kasnije, 1959., je grad već zakoračio na to područje, no još uvijek nema Aleje Bologne i vidljiv je i željeznički prijelaz. Ono što je najzanimljivije na toj karti je to što se tada Samoborska cesta protezala još od Vrapča tj. Ilica je završavala na Vrapčanskoj!
Stari željeznički prijelaz. Autor nepoznat, pronađeno na webu bez naznaka autora.
Što se samog prijelaza tiče, on je bio dosta opasan, 1964., koju godinu prije izgradnje Aleje Bologne se dogodila nesreća kad je auto s nekim novinarima došao pod vlak pa je novinarka Saša Šener poginula, a novinar Mićo Mazele teško ozlijeđen.
(VT, hvala ti na ovoj informaciji!)
A uz sami željeznički prijelaz i stanicu nalazil se i – što? Naravno, gostiona! Zvala se “Banija” i bila je nadaleko poznata po jelima sa roštilja, a svi su je zvali “Sertić” po vlasniku … sjećanja nekih od stanovnika Stenjevca, Frana i Stanleya, iznijeta su na željezničkom forumu (vidi OVDJE za veliku količinu podataka o Stenjevcu!)
Već podosta zapuštena gostionica Sertić prije 2-3 godine. Snimio: VT
Zapušteno dvorište. Snimio: VT
Zapuštena bašča. Snimio: VT
Ono što je zanimljivo je rivalitet između Vrapča i Stenjevca nad tim područjem i željezničkom stanicom koja je služila i državnoj željeznici i “Samoborčeku”. Pogledajte stare vozne redove (iz zbirke Željezničkog muzeja u Zagrebu, fotke preuzete sa Željezničkog foruma www.zeljeznice.net)
Skica pruge Zagreb-Sisak sa naznačenom stanicom Stenjevec.
Vozni red Državne željeznice, 1902. godina, sa stanicom Stenjevec.
Vozni red 1920. godina.
Vozni red državne željeznice, 1932. godina, linija Zagreb-Maribor, stanica još uvijek nosi naziv “Stenjevec”.
Vozni red državne željeznice, 1935. godina, stanica još uvijek nosi naziv “Stenjevec”.
Vozni red linije za Beč, 1936. godina, prisutna je stanica Vrapče.
Vozni red “Samoborčeka” iz 1932 sa stanicama Gornji Stenjevec, Donji Stenjevec i Stenjevec.
1936. godina, vozni red “Samoborčeka”, sad je tu stanica Vrapče-bolnica.
Koliko sam uspio saznati, izgleda da je razlog za tu promjenu imena bila promjena imena bolnice koja je prvo bila nazvana po Stenjevcu, a 1936. je preimenovana u Psihijatrijsku bolnicu Vrapče.
Komentari (17)
navodno su planirali izgradit tramvajsku prugu do tog okretišta.
Da, durice?Nisam to znao!Znam one planove za "laku gradsku željeznicu" (čitaj: tramvaj koji vozi izvan ceste) do Malešnice i tramvaj između Horvaćanske, remize i Črnomerca uz potok Črnomerec, no za ovo nisam znao.Dobro je da taj vlak tam postoji, no dalo bi se to još bolje iskoristiti uz pravilne vremenske intervale, bolje priključke autobusa na ž. stanice itd
Zanimljiv prestanak ili početak, ak' si s periferije :-)).
Super! Zanimljivo je da je bolnica nosila naziv Stenjevec do 1933.god(zavod za umobolne Stenjevec,1879-1933.)Prema voznim redovima željeznička stanica je preimenovana oko 1936.u Vrapče,ma da se u nekim knjigama i putopisima spominje želj. stanica Stenjevec do 1940. god.Kaj se tiče ovih tramvaja i lake željeznice sumnjam da će to tak skoro,ali možda u budućnosti bude opet tu neka stanica " Stenjevec".
hm, moje bi djetinjstvo sigurno bilo potpuno drugačije da se bolnica zvala Stenjevec, jer me ne bi stalno zafrkavali. ovo za tramvaj nisam sigurna, al moja baka je tako govorila. danas bi tramvaj morao vozit puno dalje.
Bilo bi najbolje da ima neki drugi naziv,kao npr. Sv. Ivan u Jankomiru,a ne prema naselju ili mjestu.........
Taj vrapčanski prijelaz preko pruge bio je nekako najupečatljiviji pa se sjećam rijetkih prilika prelaska onuda, pogotovo čekanja na rampu za nesnosnih vrućina... ali "onaj drugi", podsusedski, kod Cementare, potpuno mi je "vizualno" ishlapio... Da ne govorim o "trećem" pružnom prijelazu, u samom Podsusedu, koji je vodio prema starom Podsusedskom mostu (ujedno i Samoborčekovom).Ako i kada nađeš arhivske fotke toga ("njušim" da ti postovi kreću u tom pravcu) bit će mi to pravo prosvjetljenje.Hvala.
Da, GP, volio bih i ja vidjeti te fotke, no zasad ih nemam (Franc, imaš li ih ti možda?) ... postavit ću pitanje na željezničarskom forumu!Ja se ovog vrapčanskog sjećam vrlo slabo (ali ipak), te one rampe na samome mostu za Samobor, dok se ova dva prijelaza uopće ne sjećam ... mislim da su možda u to doba (kasne 60-te) već prosjekli Samoborsku ravno s južne strane pruge!
Dok sam bio u muzeju grada Zagreba tamo sam vidio dosta starih fotki iz Podsuseda,a u monografiji o Podsusedu koju si mi preporučio isto ima puno starih fotki. Jedna prikazuje prijelaz preko pruge čini mi se u samom centru Podsuseda..........
Odličan post, ovako nešto se čekalo! :)
Zanimljivo (ili ne :-) do prije 5-6 godina sadašnja je ulica Majke Terezije imala numeraciju Ilice. Tako npr. najjužnija zgrada (gdje je knjižnica Vladimira Nazora) je imala kbr. 532, a najsjevernija 536.Trenutno je najveći parni broj kbr. 530, a neparni 443 (koji je nasuprot kbr. 524).
Lijepo iscrpno prikazano, volim pogledati stare karte. Nekad sam se bolje snalazio u tom dijelu nego sad kad su brze ceste, npr odem za Zaprešić umjesto za Samobor i ne mogu se vratiti prije raskršća.
Zanimljivo ili ne #2, evo podataka o nepostojećim brojevima Ilice (možda Vam zatreba 1. travnja):---Nepostojeći parni brojevi Ilice:84, 86, 140, 162, 192, 212, 234, 236, 238, 240, 242, 252, 254, 258, 260, 262, 264, 266, 268, 270, 274, 284, 286, 294, 296, 340, 350, 352, 360, 362, 380, 386, 388, 410, 416, 432, 440, 442, 444, 452, 454, 464, 472, 478, 496, >530---i nepostojeći neparni brojevi Ilice:27, 59, 95, 97, 121, 123, 149, 185, 187, 189, 193, 195, 197, 221, 233, 243, 249, 263, 337, 377, 385, 391, 395, 397, 401, 403, 405, 409, 411, 417, 439, >443.
Ooooo, Mladene, to ja zovem dostojnim nastavkom posta kroz komentare!!!!!Hvala ti na nadopuni!Ovo sa najvećim brojem 536 mi je bilo poznato (čuo sam za njega), no kako nisam bio siguran da li su to baš bile te zgrade onda nisam ni spominjao - odlična nadopuna!A nepostojeći brojevi - svaka čast za trud! Podsusedaš, franc: Moram ponovo prelistati monografiju pa vidjeti s čime bih mogao nadopuniti ovaj post!
Moglo bi se nadopunit jedino tim da se pronađe nekakav zapis ili građao tome zašto je stanica preimenovana oko 1937......mislim da se vidi tko je to napravio i zašto.To sam ja tražio po arhivima i muzejima ali nisam našao....Bolnica je promijenila naziv pa onda za par godina stanica.....To je bio moj zaključak.Još bi mi bila želja da pronađem fotku stanice dok se još zvala Stenjevec.Kaj se tiče ovih ostalih prijelaza preko pruge u Podsusedu vjerujem da postoje fotografije,samo treba puno tražiti i imati sreće.Mogu još samo dodati da su se Stenjevčani borili za zasebnu općinu bez Vrapča još početkom 20. stoljeća. Točnije bez bolnice. 1911. su se općine razdvojile na općinu Vrapče i općinu Stenjevec.Dan danas se stanica nalazi na pol puta Stenjevca i Vrapča. O granicama ne bi jer ima puno verzija granica,današnja je najtočnija na wikimapiji,katastarska je opet drukčija,župska......[a href=https://picasaweb.google.com/114101780127579822371/DropBox#5771421054 011823154 target=_blank][/a]
franc, puno ti hvala na nadopunama, ako nađeš još kaj vezano uz to, javi!(recimo, zanimljivo bi bilo znati koliko dugo je komad Ilice između Vrapčanske ceste i Vrapčanske aleje bio imenovan Samoborskom!)
Da bilo bi zanimljivo,vidim da na onom planu iz 1959. je taj slučaj....Također je zanimljivo da su se kućni brojevi na Samoborskoj cesti promijenili upravo zbog toga ili zbog zatvaranja prijelaza i ceste.Tak je barem tvrdio kolega na forumu,koji pamti današnjeg vulkanizera ili nekadašnju pučku školu u Stenjevcu sa drugom adresom......